ZEMLJOPIS

HRVATSKA

Lokacija:

Jugoistočna Europa – istočna obala Jadranskog mora

Zemljopisne koordinate:

Vremenska zona:

45 10 N, 15 30 E

CET (GMT +1)

Granice:

Granična linija ukupno: 1,982 km
Granične države: Sa Italijom ima najdužu granicu na moru. Kopnena granica - Bosna i Hercegovina 932 km, Mađarska 329 km, Srbija 241 km, Crna Gora 25 km, Slovenija 455 km

Obala:

More:

5,835 kilometara (obala 1,777 km, otoci 4,058 km)

31.067 kilometara četvornih

Klima:

Sredozemna i kontinentalna – kontinentalnu klimu karakteriziraju vruća ljeta i hladne zime dok sredozemnu karakteriziraju umjereno vruća ljeta i blage, sunčane zime

Visinske razlike:

Najniža točka: Jadransko more 0 m
Najviša točka: Dinara 1,830 m

Korištenje zemljišta:

Obradive oranice: 25.82%
Ostale oranice: 2.19%
Ostala zemljišta: 71.99% (2005)

Obnovljivi izvori vode:

105.5 km3 (1998)

Okoliš:

Generalno čist okoliš - ne postoji zagađenje zraka zbog nepostojanja teške industrije a nije zabilježeno ni zagađenje smogom. Na Jadranu ne postoji problem onečišćenja zraka čak ni i u najvećim gradovima. (Split, Rijeka)

Zemljopisna napomena:

1.185 otoka, grebena i hridi, 47 naseljenih otoka.

Stanovništvo

Hrvatska

Stanovništvo:

4,491,534 (srpanj 2008.)

Dob:

0-14 godina: 15.8%  
15-64 godina: 67.2%
65 godina i više: 17% (2008 est.)

Prosječna dob:

prosječna dob: 40.8 godina
muškarci: 38.9 godina
žene: 42.6 godina(2008. procjena)

Očekivano trajanje života:

ukupno stanovništvo: 75.13 godina
muškarci: 71.49 godina
žene: 78.97 godina (2008. procjena)

HIV/AIDS – broj oboljelih:

200 (2001.godine)

HIV/AIDS - umrli:

10

Etničke grupe:

Hrvati 89.6%, Srbi 4.5%, ostali 5.9% (uključujući Bošnjake, Mađare, Slovence, Čehe) (2001 cenzus)

Religije:

Rimokatolici 87.8%, Pravoslavni 4.4%, ostali kršćani 0.4%, Muslimani 1.3%, ostali 0.9%, nepoznato 5.2% (2001 cenzus)

Jezik:

Hrvatski 96.1%, Srpski 1%, ostali 2.9% (uključujući Talijanski, Mađarski, Češki, Slovački i Njemački) (2001 cenzus)

Pismenost:

Ukupna populacija: 98.1%  (2001 cenzus)

Političko uređenje

Hrvatska

Naziv države:

Republika Hrvatska

Političko uređenje:

Parlamentarna demokracija

Glavni grad:

Najveći gradovi:

Zagreb (Regija Zagreb - 1.100.000 stanovnika)

Regija Split (470.000 stanovnika)
Regija Osijek (330.000 stanovnika)
Regija Rijeka (305.000 stanovnika)

Administrativna podjela:

21 županija: Bjelovarsko-Bilogorska, Brodsko-Posavska, Dubrovacko-Neretvanska, Istarska, Karlovacka, Koprivničko-Krizevačka, Krapinsko-Zagorska, Ličko-Senjska, Međimurska, Osječko-Baranjska, Požeško-Slavonska, Primorsko-Goranska, Šibensko-Kninska, Sisačko-Moslavačka, Splitsko-Dalmatinska, Varaždinska, Virovitičko-Podravska, Vukovarsko-Srijemska, Zadarska, grad Zagreb, Zagrebačka

Osamostaljenje:

25. lipanj 1991.

Ustav:

Usvojen 22. prosinca1990;  (izmijenjen 2000, 2001)

Dužnosnici:

Predsjednik države : Stjepan (Stipe) Mesić (od 18. veljače 2000.)
Predsjednik Vlade: Premijer Ivo Sanader (od 9. prosinca 2003);
Predsjednik Sabora: Luka bebić
Izbori: Predsjednički izbori se održavaju svake pete godine koliko traje mandat Predsjednika države. (sljedeći se održavaju u siječnju 2010.)
Parlamentrani izbori se održavaju svake četvrte godine koliko traje mandat Predsjednika Vlade. (sljedeći izbori se održavaju u studenom 2011.)

Parlament / Sabor:

Parlament ima 153 zastupnika koji se biraju većinom glasova na razdoblje od 4 godine. Trenutno su u Saboru sljedeće stranke: HDZ 66, SDP 56, HNS 7, HSS 6, HDSSB 3, IDS 3, SDSS 3, ostali 9

Pravosuđe:

Ustavni sud
Vrhovni sud
Županijski sudovi
Općinski sudovi
Trgovački sud – Visoki Trgovački sud
Prekršajni sud – Visoki Prekršajni sud
Upravni sud

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

ACCT (promatrač), Australia Group, BIS, BSEC (promatrač), CE, CEI, EAPC, EBRD, FAO, IADB, IAEA, IBRD, ICAO, ICC, ICCt, ICRM, IDA, IFAD, IFC, IFRCS, IHO, ILO, IMF, IMO, IMSO, INTERPOL, IOC, IOM, IPU, ISO, ITSO, ITU, ITUC, MIGA, MINURSO, MINUSTAH, NAM (promatrač), NSG, OAS (promatrač), OIF (promatrač), OPCW, OSCE, PCA, PFP, SECI, UN, UN Security Council, UNCTAD, UNESCO, UNIDO, UNIFIL, UNMEE, UNMIL, UNMIS, UNMOGIP, UNOCI, UNOMIG, UNWTO, UPU, WCO, WHO, WIPO, WMO, WTO, ZC

Državni praznici:

01.siječanj - Nova godina
06.siječanj - Sveta tri kralja
Uskrs
01.svibnja - Međunarodni praznik rada
Tijelovo
22.lipnja - Dan antifašističke borbe
25.lipnja - Dan državnosti
05.kolovoza - Dan domovinske zahvalnosti
15.kolovoza - Velika Gospa
08.listopad - Dan neovisnosti
01.studeni - Svi sveti
25.prosinac - Božić

EKONOMIJA

HRVATSKA

Ekonomija - pregled:

Zbog političke nestabilnosti na ovim prostorima (1991.-1995.) Hrvatska je propustila prvi val inozemnih ulaganja koji se dogodio u Istočnoj Europi nakon pada Berlinskog zida.
Nakon oporavka od 2000.godine hrvatska ekonomija se počinje snažnije razvijati sa stabilnim rastom BDP od 3-6 %. Nacionalna valuta kuna je stabilna uz trajno stabilan tečaj. Ostvarena je makroekonomska stabilnost zemlje koju zbog konzervativne politike Hrvatske Narodne Banke u većoj mjeri ne destabiliziraju novi globalni ekonomski poremećaji.(recesija)

Napomena: Ugledni magazin 'The Banker' proglasio je guvernera Hrvatske Narodne Banke najboljim europskim i najboljim svjetskim centralnim bankarom za 2008. godinu. Navedeno priznanje je dodatna potvrda stabilnosti hrvatskog financijskog sustava.

BDP (u mil.eur tekuće cijene:

37.497 (2007.)

BDP godišnja stopa rasta:

5.7% (2007 est.)

BDP – po stanovniku:

EUR 8.452 (2007.)

Nezaposlenost:

9.6% (2007.)

Investicije:

30.1%  BDP-a (2007.)

Prosječna godišnja stopa inflacije:

2.9% (2007 est.)

Izravna inozemna ulaganja:

3.618,8 milijarde EUR (2007.)

Poljoprivredni produkti:

masline, kukuruz, pšenica, šećerna repica, suncokret, limun, krumpir, ostalo

Industrija:

kemijska i plastična industrija, proizvodnja strojeva, elektronike, aluminij, građevinski materijal, papir, tekstil, brodogradilišta, čelik, petrolej, hrana i piće, turizam

Godišnji rast industrijske proizvodnje:

5.3% (2007)

Izvozni partneri:

Italija 19.3%, Bosna i Hercegovina 13.9%, Njemačka 10.2%, Slovenija 8.4%, Austrija 6.2% (2007)

Uvoz -  partneri:

Italija 16.1%, Njemačka 14.4%, Rusija 10.1%, Kina 6.2%, Slovenija 6%, Austrija 5.3% (2007)

Bruto međunardone rezerve:

9.307 milijardi eura (31. prosinac 2007.)

Valuta:

kuna (HRK)

Tečaj:

kuna (HRK) za EUR – 7.235 (2008.)

Promet

Hrvatska

Zračne luke:

68 (2007)
Najveći broj putnika u zračnim lukama Zagreb i Split.

Željeznica:

2,726 km
1,199 km elektrificirano (2006)

Prometnice:

Trajektne luke:

28,788 km (uključeno 1.163 km autocesta) (2007)

najveća luka Split sa prometom 3.500.000 putnika godišnje (2007.)